Uređaj za ubrzavanje nabijenih čestica primjenom vanjskog električnog polja. Postoje linearni (primjenjuje se samo električno polje) i cirkularni akceleratori (uz električno primjenjuje se i magnetsko polje koje stazu ubrzanih čestica svija u kružnu stazu). Najjednostavniji je linearni akcelerator koji nabijene čestice ubrzava vanjskim električnim poljem. Primjer takovog akceleratora je Van de Graff akcelerator. Cirkularni (magnetski) akceleratori primijenjuju za ubrzavanje jednakom razlikom potencijala svaki puta kad ubrzavana čestica obiđe puni krug. Primjeri su ciklotron, betatron, elektron sinkrotron, sinkrociklotron, proton sinhotron. Cirkularni akceleratori sposobni su ubrzati čestice do ekstremno relativističkih brzina.

Skupina (niz) elemenata koja započinje atomskim (rednim) brojem 89 (element aktinij 89Ac). U toj skupini su i torij i uran, a većina s većim rednim brojevima od urana (transurani) je radioaktivna, umjetno proizvedena i nema ih u prirodi. Moguće ih je proizvesti nuklearnim reakcijama, a neke od njih nalazimo u istrošenom nuklearnim gorivu, gdje čine značajnu grupu radioaktivnih izotopa.

Radioaktivni izotop nekog elementa koji je stvoren bombardiranjem neutronima (npr. željezo u jezgri reaktora).

Fizikalna veličina koja karakterizira radioaktivni izvor, oznaka A, definirana je kao broj raspada u jedinici vremena (A = dN/dt). Aktivnost je jednaka umnošku konstante radioaktivnog raspada (λ ) i broja radioaktivnih jezgara N u uzorku (A =λ N). Zakonska jedinica za aktivnost je jedan Bq (Becquerel), a u upotrebi je i starija jedinica Ci (kiri), 1 Ci = 3,7•1010 Bq. više informacija dostupno na stranici 'Općenito o radioaktivnosti'

Princip zaštite od zračenja kojim se dozvoljena doza zračenja limitira na razumno nisku razinu kao kompromis između ekstremnih troškova za ostvarenje ništavnih posljedica i još uvijek ostvarljivo gotovo ništavnih, no uz razumne troškove. Akronim engleskog naziva As Low As Reasonably Achievable (onoliko nisko koliko se razumno može postići).

Americij (oznaka Am) je umjetni radioaktivni element iz skupine aktinida i transuranijskih elemenata. Otkriven je 1944. godine u laboratoriji Sveučilišta u Chicagu bombardiranjem plutonija neutronima, a ime mu potječe od kontinenta na kojem je otkriven (Amerika). Poznat je niz izotopa americija čiji su maseni brojevi unutar intervala od 232 do 247. Najsporije se raspada izotop americija Am²⁴³ (vrijeme poluraspada 7370 godina), koji je alfa emiter. U praktičnoj upotrebi kao alfa emiter služi izotop americija Am²⁴¹, čije vrijeme poluraspada iznosi oko 430 godina. Izotopi americija se pojavljuju u lancima teških izotopa koji se stvaraju u reaktoru, izlaganjem neptunija, plutonija, te samog prethodno stvorenog americija, neutronskom toku u reaktoru.

U nuklearnoj fizici proces poništenja čestice i njene antičestice uz nastajanje dvaju fotona, pritom je sačuvan ukupni naboj i dolazi do oslobađanja energije jednake umnošku kvadrata brzine svjetlosti i ukupnih masa čestica (E=2mc2 ). Primjer je anihilacija pozitrona oslobođenog u beta plus (β +) raspadu susretom s elektronom, kad se energija oslobađa u vidu dvije gama zrake svake energije 0,51 MeV =mc2, gdje m predstavlja masu elektrona (pozitrona).

Fizikalna veličina koja opisuje ionizirajuće zračenje, oznaka D, definirana je kao omjer količine energije ionizirajućeg zračenja dE apsorbirane u djeliću mase materijala dm i tog djelića mase (D = dE/dm), zakonska jedinica je Gray (oznaka Gy), 1 Gy = 1 J/kg. Sa starom jedinicom za apsorbiranu dozu (rad) povezan je relacijom 1 Gy = 100 rad. više informacija dostupno na stranici 'Biološki efekti zračenja'

Proces prigušenja snopa čestica prolaskom kroz tvar. Fluks i intenzitet snopa čestica smanjuje se prolaskom kroz tvar zbog interakcija između čestica u snopu i atoma (elektrona) u tvari.

Fizikalna veličina koja predstavlja mjeru prigušenja snopa čestica prolazom kroz tvar. Ako je snop čestica početnog intenziteta I0 prošao kroz tvar debljine x, tada je njegov intenzitet na mjestu x dan relacijom I = I₀e^-μx gdje μ predstavlja atenuacijski koeficijent. Taj zakon je posljedica postojanja niza interakcija kojim se smanjuje intenzitet snopa čestica, a iskazan je svojim ukupnim djelovanjem preko atenuacijskog koeficijenta koji uključuje sve interakcije.

Najmanja čestica elementa koja posjeduje svojstva tog elementa. Strukturu atoma čini atomska jezgra i elektroni. Atom je u osnovnom-neioniziranom stanju električki neutralan, u njemu je jednak broj negativnih elementarnih naboja, kojih su nosioci elektroni u elektronskom omotaču i pozitivnih elementarnih naboja kojih su nosioci protoni u jezgri atoma. Dimenzije atoma su reda veličine 10^{-10 m}. više informacija dostupno na stranici 'Atomska struktura tvari'

Nuklearno oružje koje koristi energiju oslobođenu fisijom izotopa U²³⁵ ili ^Pu239, energija eksplozije nuklearnog oružja izražava se u kilotonama (kt) ili megatonama (Mt) ekvivalentne kemijske eksplozije trinitrotoluola (TNT), bombe bačene na Hirošimu (U²³⁵ bomba) i Nagasaki (Pu²³⁹ bomba) imale su energiju eksplozije ekvivalentnu 13 kt odnosno 22 kt TNT-a.

Predstavlja broj protona u jezgri atoma, odnosno broj elektrona u neutralnom atomu, oznaka Z, jednak je rednom broju dotičnog elementa u periodskom sustavu pa se često naziva i redni broj. više informacija dostupno na stranici 'Atomska struktura tvari'

Jedinica za udarni presjek nuklearne reakcije, oznaka b, dimenzija udarnog presjeka izražena je kao površina, te je u SI sustavu iskazana u jedinicama m². U atomskom svijetu je 1 m² neprimjereno velika jedinica, te je zadržana povijesna jedinica barn. Značenje engleske riječi barn je „štagalj“, a nastala je nakon što je jedan nuklearni fizičar u Americi, želeći izraziti veliku relativnu veličinu promatranog udarnog presjeka, uzviknuo: 'velik je kao štagalj'. Sa SI jedinicom m² povezana je relacijom 1 b = 10^-28m².

Onaj dio potreba za električnom energijom u elektroenergetskom sustavu koji je stalan i ne mijenja se tijekom cijelog dana. Približno ekvivalentan minimalnoj dnevnoj potrebi za električnom energijom. Obično ga pokrivaju termoelektrane na fosilna goriva (ugljen, nafta) i nuklearne elektrane.