Jedinica za udarni presjek nuklearne reakcije, oznaka b, dimenzija udarnog presjeka izražena je kao površina, te je u SI sustavu iskazana u jedinicama m². U atomskom svijetu je 1 m² neprimjereno velika jedinica, te je zadržana povijesna jedinica barn. Značenje engleske riječi barn je „štagalj“, a nastala je nakon što je jedan nuklearni fizičar u Americi, želeći izraziti veliku relativnu veličinu promatranog udarnog presjeka, uzviknuo: 'velik je kao štagalj'. Sa SI jedinicom m² povezana je relacijom 1 b = 10^-28m².

Onaj dio potreba za električnom energijom u elektroenergetskom sustavu koji je stalan i ne mijenja se tijekom cijelog dana. Približno ekvivalentan minimalnoj dnevnoj potrebi za električnom energijom. Obično ga pokrivaju termoelektrane na fosilna goriva (ugljen, nafta) i nuklearne elektrane.

Zakonska jedinica za aktivnost radioaktivne tvari, oznaka Bq, definirana je kao aktivnost onog radioaktivnog izvora u kojem se u 1 sekundi dogodi jedan radioaktivni raspad, 1 Bq = 1 raspad/s, sa starom jedinicom 1 Ci (Curie) koja odgovara aktivnosti jednog grama radija povezana je relacijom 1 Ci = 3,7•10¹⁰ Bq, jedinica je dobila ime u čast francuskog fizičara Henria Becquerela.

Apsorpcijski materijal postavljen oko reaktora ili radioaktivnog izvora s ciljem smanjenja zračenja (neutrona i gama zraka) na razinu sigurnu za ljudska bića. (npr. betonski zid oko reaktora).

Vremenski period tijekom kojeg biološki sustav (čovjeka ili životinja) prirodnim putem izluči polovicu apsorbiranog radioaktivnog elementa iz tijela ili specifičnog organa. Ako radioaktivni izotop uđe u ljudsko tijelo tada ono neprekidno biva izloženo zračenju koje se može umanjiti jedino mehanizmom prirodnog radioaktivnog raspada i biološkom eliminacijom.

Prirodni element rednog broja 5, simbol B, pripada grupi rijetkih polumetala. Prirodni bor sastoji se od stabilnih izotopa bora 10 i 11 čiji su težinski udjeli 19,9% i 80,1% . Izotop ¹⁰B ima vrlo veliki udarni presjek za apsorpciju termičkih neutrona. Primjenjuje se kao sagorivi apsorber i otopljen u vodi termičkih reaktora u svrhu kontroliranja samoodržanja fisijske reakcije. Također je sastavni dio neutronskih štitova gdje igra ulogu „gutača“ neutrona.

Neutroni čija je kinetičke energije između 1 MeV i 20 MeV-a. Na dnu energetske skale su "hladni" neutroni, čija energija leži unutar intervala 0 – 0,025 eV, slijede "termički" neutroni kojima najvjerojatnija energija iznosi 0,025 eV. Klasifikacija neutrona prema energiji se nastavlja redom: "epitermički" (0,025 eV – 0,4 eV), "kadmijevski" (0,4 eV – 0,6 eV), "epikadmijevski" (0,6 eV – 1 eV), "spori" (1 eV – 10 eV), "rezonantni" (10 eV – 300 eV), "intermedijarni" (300 eV – 1 MeV), "brzi" (1 MeV – 20 MeV) i "relativistički" s energijom iznad 20 MeV-a.

Reaktor u kojem je nuklearna reakcija fisije izazvana uglavnom brzim neutronima.

Reaktor s kipućom vodom, akronim engleskog naziva Boiling Water Reactor. Voda u reaktorskoj posudi uz funkciju termalizacije neutrona i hlađenja ujedno služi za proizvodnju pare, koja se koristi za pogon turbine. Reaktor tog tipa jednostavniji je od PWR reaktora jer nema potrebe za parogeneratorima, poslije PWR-a drugi najrašireniji tip reaktora u proizvodnji električne energije. više informacija dostupno na stranici 'Nuklearni reaktori/elektrane'

Čestica koja se pri beta raspadu emitira iz atomske jezgre. Radi se ili o elektronu, u slučaju beta minus raspada, pri kojem se atomski broj jezgre koja je doživjela raspad povećava za jedan, ili o pozitronu, antičestici elektrona, jednake mase no pozitivnog elementarnog naboja, kad govorimo o beta plus raspadu. Tad se atomski broj jezgre smanjuje za jedan. U oba slučaja dolazi do promjene elementa kojem je spomenuta jezgra pripadala prije raspada. više informacija dostupno na stranici 'Općenito o radioaktivnosti'