Teme

Tražilica

Popis osnovnih pojmova vezanih s tematikom nuklearne energije i uporabe nuklearne energije za proizvodnju električne energije

There are 191 entries in this glossary.
All A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V X Z
Page:  « Prev 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
Term Definition
Vitrifikacija

Fizikalni postupak stabilizacije visoko radioaktivnog otpada miješanjem s tekućim borosilikatnim staklom u inertnu formu koja neće degradirati kroz duži vremenski period. Nakon hlađenja produkti visoko radioaktivnog otpada vezani su u netopivu staklenu matricu koja se može sigurno odlagati.

Vrijeme poluraspada

Ono vrijeme T1/2 za koje se raspadne polovica jezgri nekog radioaktivnog nuklida. Povezano je s konstantom raspada radioaktivnog nuklida λ relacijom T1/2 = ln2/λ.

Vrijeme udvostručenja

Ono vrijeme u kojem količina fisijskog materijala u oplodnom reaktoru bude udvostručena u odnosu na početnu količinu fisijskog materijala. Ovisi o tipu oplodnog reaktora i iznosi između 8 i 20 godina.

X - zračenje

Poznato i kao Roentgensko zračenje, spada u elektromagnetsko zračenje unutar područja valnih duljina od 0.01 nm do 10 nm, dakle između gama i ultravioletnog zračenja. Naziv X – zračenje potječe od njegovog otkrivača W. C. Roentgena, koji je time htio naglasiti njegovu nepoznatu prirodu. X-zračenje nastaje interakcijom brzih elektrona s materijom, posebno metalima. Pri tome nastaju dvije vrste X-zračenja, zakočno i karakteristično. Zakočno X-zračenje (bremsstrahlung) nastaje interakcijom brzih elektrona s električnim poljem atomske jezgre kojoj su se približili, pri čemu dolazi do usporavanja i skretanja elektrona. Spektar zakočnog zračenja je kontinuiran. Karakteristično X-zračenje posljedica je izbacivanja atomskih elektrona koji zauzimaju niža energetska stanja u atomu (niže ljuske), nakon čega slijedi popunjavanje tako nastalih praznih stanja elektronima iz viših energetskih razina atoma. Pritom se emitira elektromagnetska energija u formi fotona energije jednake razlici energija između spomenutih stanja. Na taj način nastaje zračenje točno određene energije (valne duljine), koje je karakteristično za kemijski element od kojeg je načinjena anoda. Uz karakteristično rendgensko zračenje uvijek nastaje i zakočno zračenje.

Zakašnjeli neutroni

Zakašnjeli neutroni su oni fisijski neutroni koji nastaju nakon fisije radioaktivnim raspadom fisijskih produkata. Udio zakašnjelih neutrona u ukupnom broju fisijskih neutrona za U235 je oko 0,65%, no usprkos njihovom malenom udjelu, oni igraju vrlo važnu ulogu u kontroli rada nuklearnih reaktora.

Zakočno zračenje

Elektromagnetsko zračenje koje nastaje pri ubrzavanju i usporavanju električki nabijenih čestica. Spektar energija emitiranog zračenja proteže se od nule do maksimalne vrijednosti koja je određena kinetičkom energijom nastale čestice. Gubitak energije čestice zbog zakočnog zračenja proporcionalan je s kvadratom rednog broja Z apsorbera i energijom čestice E. Do zakočnog zračenja dolazi kada je energija čestice jako velika u odnosu na energiju mirovanja čestice. Taj je uvjet ispunjen uglavnom za elektrone.

Zatrovanje reaktora ksenonom

Smanjenje reaktivnosti reaktora zbog velike apsorpcije neutrona na izotopu ksenona Xe135. Taj izotop nastaje direktno kao jedan od fisijskih produkata, ali i kao produkt beta raspada dva druga fisijska produkta, telura Te135 i joda I135, koji mu u lancu raspada prethode. Pri konstantnoj gustoći fluksa neutrona uspostavljene su ravnotežne koncentracije izotopa joda I135 i izotopa ksenona Xe135. Međutim, pri naglom zaustavljanju rada reaktora (prestanku fisija) prestaje produkcija fisijskih produkata. Izotop joda I135 čije je vrijeme poluraspada 6,57 sati (kraće od vremena poluraspada izotopa ksenona Xe135 koje iznosi 9,2 sata), raspadat će se u izotop ksenona Xe135 brže nego što će se izotop ksenona Xe135 raspadati u izotop cezija Cs135, te će doći do povećane koncentracije izotopa ksenona Xe135. To onemogućuje brzo ponovno uspostavljanje rada reaktora, traži intervencije operatera, odnosno čekanje da se koncentracija ksenona spusti na razinu koja omogućuje daljnji rad reaktora.

Žuti kolač

Koncentrat urana koji sadrži 70-80 % urana u obliku amonijevog ili natrijevog diuranata i primjese ovisne o postupku prerade uranske rude. Ime je dobio zbog intenzivno žute boje koncentrata kod ranije korištenih postupaka prerade uranske rude. Boja žutog kolača dobivenog modernim postupcima prerarade je smeđa ili crna. Koristi se kao međuprodukt u pripremi urana kao goriva za nuklearne reaktore.

α : čestica:

Jezgra helija, sastavljena od dva protona i dva neutrona, vrlo stabilna čestica velike energije vezanja, jer se radi o dvostruko magičnoj jezgri (magičan je broj protona 2 i magičan je broj neutrona 2). Formira se u potencijalnoj jami jezgre teških elemenata, posjeduje kinetičku energiju (premda je njena ukupna energija zbog vezanosti u jezgri negativna). U potencijalnoj se jami jezgre kreće napadajući izlaznu barijeru, a kvantnomehanički mehanizam tunel efekta omogućuje postojanje vjerojatnosti da iz nje izađe. Taj događaj zovemo alfa raspad. više informacija dostupno na stranici 'Općenito o radioaktivnosti'.

β (beta) čestica

Čestica koja se pri beta raspadu emitira iz atomske jezgre. Radi se ili o elektronu, u slučaju beta minus raspada, pri kojem se atomski broj jezgre koja je doživjela raspad povećava za jedan, ili o pozitronu, antičestici elektrona, jednake mase no pozitivnog elementarnog naboja, kad govorimo o beta plus raspadu. Tad se atomski broj jezgre smanjuje za jedan. U oba slučaja dolazi do promjene elementa kojem je spomenuta jezgra pripadala prije raspada. više informacija dostupno na stranici 'Općenito o radioaktivnosti'

γ(gama) zračenje

Elektromagnetsko zračenje malih valnih duljina emitirano iz jezgre zbog njezinog prijelaska iz pobuđenog u nepobuđeno stanje. Pojedinačne gama zrake nazivaju se i fotonima. više informacija dostupno na stranici 'Vrste ionizirajućeg zračenja'

Page:  « Prev 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
All A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T U V X Z
Glossary 2.8 uses technologies including PHP and SQL