Količine i aktivnosti radioaktivnog otpada u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj je privremeno uskladišteno oko 50 m3 istrošenih izvora ionizirajućeg zračenja i drugih iskorištenih radioaktivnih tvari čija je ukupna aktivnost približno 16 TBq, Izvori zračenja i radioaktivne tvari koriste se u medicini (nuklearna medicina i radioterapija), industriji (detektori dima, gromobrani), te u istraživanjima, Trenutačno ne postoji niti jedno trajno odlagalište nisko i srednjeradioaktivnog otpada u Republici Hrvatskoj, Predložena lokacija na Trgovskoj Gori kod Dvora na Uni naišla je na velik otpor lokalnog stanovništva i političara, Glavnina radioaktivnog otpada nalazi se u privremenom skladištu Instituta Ruđer Bošković (IRB) i privremenom skladištu Instituta za medicinska istraživanja (IMI) u Zagrebu, Jedino aktivno privremeno skladište radioaktivnog otpada je u IRB-u, Privremeno skladište radioaktivnog otpada u IMI-u prestalo je radom 2000, godine, a pohranjeni istrošeni radioaktivni izvori kondicionirani su i prepakirani u olovne kontejnere 2006, godine, U privremenom skladištu IRB-a nalaze se istrošeni radioaktivni izvori koji prema klasifikaciji Međunarodne agencije za atomsku energiju predstavljaju nisko i srednje radioaktivni otpad (LILW-Low and Intermediate Level Waste).

Prema vremenu poluraspada radioaktivni otpad je podijeljen u dvije kategorije, Prvu kategoriju čini onaj otpad čiji izotopi imaju vremena poluraspada manja ili jednaka 30 godina i naziva se kratkoživući otpad (SL-Short Lived), U drugu kategoriju spada otpad čiji izotopi imaju vremena poluraspada veća od 30 godina i naziva se dugoživući otpad (LL-Long Lived), Volumen kratkoživućeg otpada (LILW-SL) spremljen u privremenom odlagalištu na IRB-u iznosi 4 m3 i uključuje 925 istrošenih radioaktivnih izvora sveukupne aktivnosti 15067,4 GBq, Volumen dugoživućeg otpada (LILW-LL) spremljen u privremenom odlagalištu na IRB-u iznosi 4 m3 i uključuje 16068 istrošenih radioaktivnih izvora sveukupne aktivnosti 515,7 GBq, Kratkoživući otpad podijeljen je u tri grupe, Prvu grupu čine istrošeni izvori čija pojedinačna aktivnost ne prelazi 4 GBq i ima ih 838 ukupne aktivnosti 623,1 GBq, Drugu grupu čine istrošeni izvori čija je pojedinačna aktivnost između 4 GBq i 40000 GBq, a ima ih 87 ukupne aktivnosti 14444,3 GBq, U trećoj grupi s aktivnošću većom od 40000 GBq nema nijednog istrošenog izvora, Dugoživući otpad podijeljen je u dvije grupe, Prvu grupu čine istrošeni izvori čija pojedinačna aktivnost ne prelazi 2 GBq i ima ih 16048 ukupne aktivnosti 84,6 GBq, Drugu grupu čine istrošeni izvori čija je pojedinačna aktivnost veća od 2 GBq, a ima ih 20 ukupne aktivnosti 431,1 GBq, Pored vrlo male količine radioaktivnog otpada niske aktivnosti u Republici Hrvatskoj nalazi se i industrijski otpad vrlo niske specifične radioaktivnosti, Taj industrijski otpad uključuje milijun tona radioaktivne šljake i pepela iz termoelektrane Plomin I, 4,5 milijuna tona fosfogipsa iz Tvornice mineralnih gnojiva u Kutini, te 50 tisuća tona pepela i šljake iz termoelektrane na ugljen u Kaštelanskom zaljevu, Radioaktivnost šljake i pepela iz termoelektrane Plomin I posljedica je korištenja domaćeg ugljena povišene radioaktivnosti u razdoblju od 1970, godine do ranih devedesetih godina prošlog stoljeća, Radioaktivna šljaka i pepeo imaju vrlo nisku specifičnu aktivnost od oko 1000 Bq/kg zbog prisutnosti radioaktivnih izotopa ⁴⁰K, ²³²Th, ²²⁶Ra i ²³⁸U, Ukupna aktivnost radioaktivne šljake i pepela iz Plomina I je oko 1 TBq, Radioaktivnost fosfogipsa (nusprodukta pri proizvodnji sulfatne kiseline u Kutini) posljedica je prisutnosti radioaktivnih izotopa ⁴⁰K, ²³²Th i ²²⁶Ra, Specifična aktivnost fosfogipsa je vrlo niska i iznosi oko 450 Bq/kg, Ukupna aktivnost odlagališta fosfogipsa je oko 2 TBq, Valja napomenuti da je odlagalište fosfogipsa jedno od rijetkih odlagališta tehnološkog otpada u Hrvatskoj koje ima uporabnu dozvolu i sustavni monitoring utjecaja odlagališta na okoliš, Radioaktivni pepeo i šljaka u Kaštelanskom zaljevu nastali su izgaranjem ugljena s povišenom prirodnom radioaktivnosti u termoelektrani za potrebe nekadašnje tvornice Inavinil, Radioaktivni pepeo i šljaka odloženi su na površini od 18000 m2, Analize napravljene od strane FER-a pokazuju da bi troškovi izgradnje trajnog odlagališta za nisko i srednjeradioaktivan otpad, uključujući i onaj iz NE Krško, na nedefiniranoj lokaciju u RH bili od 2500 US$/m3 za površinsko odlagalište do 4700 US$/m3 za podzemno odlagalište tunelskog tipa,

Pregled broja i aktivnosti istrošenih izvora čije je vrijeme poluraspada manje od 30 godine a nalaze se u privremenom skladištu u IRB-u

Nuklid	Grupa I		Grupa II		Grupa III		Ukupni broj izvora	Ukupna aktivnost(GBq)
	A <= 4 GBq		(4 < A <= 4·104) GBq		A > 4·10 GBq
	Broj izvora	Aktivnost(GBq)	Broj izvora	Aktivnost(GBq)	Broj izvora	Aktivnost(GBq)
109Cd	3	0					3	0
57Co	6	0					6	0
60Co	125	25,9	3	13354,8			128	13380,7
137Cs	233	141,1	12	152,6			245	293,7
152Eu	140	406	47	219,3			187	625,3
55Fe	8	1					8	1
3H			2	11,7			2	11,7
192Ir	256	28,2	22	700,3			278	728,5
85Kr	5	8,2					5	8,2
147Pm	8	0					8	0
106Ru	11	0					11	0
90Sr	34	12,7	1	5,6			35	18,3
204Tl	9	0					9	0
Totalno	838	623,1	87	14444,3			925	15067,4

Pregled broja i aktivnosti istrošenih izvora čije je vrijeme poluraspada veće od 30 godine a nalaze se u privremenom skladištu u IRB-u