Omjer električne energije proizvedene u elektrani i energije koja bi se u istom vremenskom intervalu proizvela kada bi elektrana cijelo vrijeme radila punom (nazivnom) snagom.

Izotop nekog elementa koji uhvatom neutrona i radioaktivnim raspadima može prijeći u fisibilni izotop. Prirodni fertilni (oplodni) izotopi su Th²³² koji prelazi u U²³³, U²³⁴ u U²³⁵ i U²³⁸ u Pu²³⁹. Umjetni fertilni izotopi su Pu²³⁸ koji prelazi u Pu²³⁹ i Pu²⁴⁰ u Pu²⁴¹.

Izotop nekog elementa koji je podložan nuklearnoj reakciji fisije, primjerice U²³⁸ ili U^A235.

Nuklearna reakcija cijepanja jezgre atoma na dva dijela (fisijski produkti ili fragmenti) pri čemu se oslobađa velika količina toplinske energije. Kod nekih teških jezgara (jezgre s velikim atomskim brojem) fisija se odvija spontano, kao oblik radioaktivnog raspada (Pu²⁴⁰). No, najčešće se pod pojmom fisije smatra raspad pobuđene jezgre na dva dijela. Jezgru u pobuđeno stanje dovodi uhvat (apsorpcija) neutrona. Stanje pobuđenosti najlakše je postići kod jezgara U²³³, U²³⁵, Pu²³⁹ i Pu²⁴¹. više informacija dostupno na stranici 'Fisija'

Fisibilni izotop koji fisiju može doživjeti nakon uhvata termičkog neutrona, primjerice U²³⁵.

Fisijski neutroni su neutroni koji nastaju nuklearnom reakcijom fisije atomske jezgre. Većina neutrona oslobođena u fisiji (više od 99 %) se emitiraju u trenutku fisije i zovu se promptni neutroni. Manji dio fisijskih neutrona nastaje nešto kasnije kao posljedica radioaktivnog raspada nestabilnih fisijskih produkata i ti se neutroni nazivaju zakašnjeli neutroni.

Nuklidi koji nastaju bilo direktnom fisijom teških jezgri ili kao produkt radioaktivnog raspada primarnih nuklida nastalih fisijom. Uglavnom su visoko radioaktivni.

Proces pri kojem foton izbaci elektron iz neke površine ili iz atoma, pri čemu dolazi do potpunog gubitka energije fotona, odnosno njegovog nestajanja. Energija fotona se pritom utroši na energiju vezanja dotičnog elektrona i na davanje kinetičke energije, tad već slobodnom elektronu. više informacija dostupno na stranici 'Prolaz zračenja kroz materiju'

Nuklearna reakcija u kojoj se spaja više atomskih jezgri pri čemu nastaje teža atomska jezgra. To je praćeno oslobađanjem ili apsorpcijom energije što je ovisno o masi uključenih atomskih jezgri. Jezgre željeza i nikla imaju najveću energiju vezanja po nukleonu i zbog toga su one najstabilnije između svih drugih jezgri. Fuzija dvije jezgre lakših od jezgri željeza ili nikla najčešće oslobađa energiju. više informacija dostupno na stranici 'Fuzija'