Kemijski element atomskog broja 64 otkriven 1880. godine u formi metalnog oksida, odnosno 1886. godine kao čisti element. U nuklearnoj tehnologiji posebno interesantan zbog svojih karakteristika kao sagorivi neutronski apsorber.

Akronim od engleskog naziva 'Gas Cooled Reactor' i predstavlja skraćenicu za reaktor hlađen plinom, primjerice britanski Magnox reaktor. više informacija dostupno na stranici 'Nuklearni reaktori/elektrane'

Detektor zračenja koji svoj rad bazira na ionizaciji plina. Sastoji se od cijevi punjene plinom i elektroda. Zračenje ionizira plin, a nastale ione ubrzava električno polje između elektroda. Zbog jakog polja ubrzani ioni stvaraju maksimalnu sekundarnu ionizaciju. Na taj način Geiger-Müllerov detektor može detektirati i vrlo slabo zračenje. više informacija dostupno na stranici 'Detekcija i zaštita od zračenja

Prefiks Međunarodnog sustava (SI) koji označava vrijednost od 10⁹ osnovnih jedinica. Oznaka je G.

Obuhvaća sve korake pridobivanja, obrade, upotrebe i zbrinjavanja nuklearnog goriva: vađenje rude i njezina obrada (proizvodnja žutog kolača), obogaćivanje, proizvodnja goriva, upotreba goriva u reaktoru, pohrana istrošenog goriva i njegovo reprocesiranje ili konačno odlaganje. više informacija dostupno na stranici 'Nuklearni gorivni ciklus'

Osnovna kompaktna cjelina koja sadrži nuklearno gorivo za rad nuklearnog reaktora. Uranov oksid u obliku tableta se ulaže u šipke od cirkonijeve slitine, a takve šipke se mehanički spajaju u cjelinu koja se naziva gorivni element. Ima dužinu od oko 4 m i težinu oko pola tone. Kao primjer, NEK u jezgri sadrži 121 gorivni element presjeka kvadratne matrice sa 16x16 utora za gorive i kontrolne šipke. više informacija dostupno na stranici 'Nuklearni gorivni ciklus'

Mineral na bazi ugljika. Ime je dobio po njemačkom geologu Abrahamu Gottlobu Werneru. U prirodi postoje dva stabilna izotopa ugljika C¹² (98,89%) i C¹³ (1,11%), pet prirodnih radioaktivnih i nekoliko umjetno dobivenih, također radioaktivnih. Upotrebljava se kao materijal otporan na visoke temperature i visoke čvrstoće koji se koristi u zrakoplovnoj i svemirskoj tehnologiji (ugljična vlakna), ali i u građevinarstvu. Primjenu ima i u nuklearnoj industriji gdje se koristi kao moderator neutrona. više informacija dostupno na stranici 'Nuklearni reaktori/elektrane'

To je jedinica u SI sustavu za apsorbiranu dozu koja se definira kao: Doza zračenja iznosi 1 grej ako energija apsorbirana u 1 kg materijala ili tkiva iznosi 1 džul. Vidimo da je 1 Gy = 1 J / 1 kg. Sto puta manja jedinica je rad, tj. 1 Gy = 100 rad. Ovisnost bioloških efekata zračenja o vrsti zračenja karakterizira se faktorom kvalitete zračenja Q. Time se uvodi ekvivalentna doza kao umnožak apsorbirane doze i faktora Q. više informacija dostupno na stranici 'Biološki efekti zračenja'

Elektromagnetsko zračenje malih valnih duljina emitirano iz jezgre zbog njezinog prijelaska iz pobuđenog u nepobuđeno stanje. Pojedinačne gama zrake nazivaju se i fotonima. više informacija dostupno na stranici 'Vrste ionizirajućeg zračenja'