Nastajanje radioaktivnog otpada

Radioaktivni otpad nastaje u djelatnostima u kojima se koristi radioaktivno zračenje a to su: energetika, medicina, industrija, znanost i poljoprivreda. Najviše radioaktivnog otpada stvara se radom nuklearnih elektrana i u svim fazama nuklearnog gorivnog ciklusa počevši od kopanja uranske rude do dekomisije nuklearnih postrojenja.

Radioaktivni je otpad, prema definiciji Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), „materijal koji sadrži ili je kontaminiran nuklidima u koncentracijama takvima da je nivo radioaktivnosti veći od vrijednosti specificiranih od strane kompetentnih tijela, a da pri tome materijal nema upotrebnu vrijednost.”

Najviše radioaktivnog otpada stvara se radom nuklearnih elektrana i u svim fazama nuklearnog gorivnog ciklusa počevši od kopanja uranske rude do dekomisije nuklearnih postrojenja. Odustajanjem od prerade i recikliranja nuklearnog goriva istrošeni gorivni elementi postali su radioaktivni otpad. Osim istrošenog goriva nuklearne elektrane svakodnevno proizvode radioaktivni otpad koji se naziva pogonski otpad, a uključuje različite dijelove opreme (cijevi, ventili, manometri), otpad nastao pročišćavanjem vode i plinova (filteri) te različitu zaštinu opremu (rukavice, kombinezoni).

Bačve s nisko i srednje radioaktivnim otpadom

U medicini se svakodnevno i rutinski koriste radioaktivni materijali i ionizirajuće zračenje za dijagnozu bolesti ili za liječenje od bolesti. Pacijentu se najprije injektira radioaktivni izotop s kratkim vremenom poluraspada, a nakon toga je upotrebom specijalne opreme moguće vizualizirati i snimiti aktivnost određenog organa, npr. mozga. Za liječenje se od kratkoživućih izotopa koriste ¹³¹I i ⁹⁰Y, a u dijagnostici ¹⁸F i ^99mTc. Pri svim tim aktivnostima nastaje radioaktivni otpad koji traži poseban tretman. Tijekom proizvodnje i istraživanja učinka takvih radioaktivnih izotopa također se generira radioaktivni otpad. Kratkoživući izotopi proizvode se u uglavnom u ciklotronima, za razliku od dugoživućih koji nastaju u reaktoru. Razvojem znanosti smanjena je upotreba dugoživućih izotopa što je dovelo do smanjenja količine radioaktivnog otpada. Posude koje sadržavaju kontaminirani materijal se pohranjuju sve dok njihova aktivnost ne padne ispod dozvoljenih granica, a tada se s njima postupa kao s posebnim otpadom. U slučaju da se korišteni radioaktivni izvori u medicinskoj opremi, koja više nije u upotrebi, ne mogu vratiti isporučiocu opreme, tada se oni tretiraju kao radioaktivni otpad.

Bačve s transuranskim otpadom

U industriji radioaktivni otpad predstavljaju istrošeni gromobrani i detektori dima, kao i svi ostali uređaji koji nisu u upotrebi a sadrže radioaktivne izvore.

Radioaktivni otpad nastaje također u znanstvenoistraživačkim institutima pri izvođenju eksperimenata u kojima se koriste izvori ionizirajućeg zračenja.