Defekt mase jezgre atoma razlika je zbroja mase slobodnih konstituenata jezgre (protona i neutrona) i mase jezgre. Defekt mase izražen u energetskim jedinicama predstavlja energiju vezanja, odnosno energiju koju je potrebno utrošiti da bi se jezgru atoma rastavilo na slobodne konstituente, odnosno energiju koja je oslobođena pri formiranju jezgre. Za alfa česticu (jezgra helija) mase 4,00151 atomskih jedinica mase čiji su konstituenti dva protona (mase 1,00728 atomskih jedinica mase svaki) i dva neutrona (mase 1,00866 atomskih jedinica mase svaki) defekt mase je 0,03037 atomskih jedinica mase, što odgovara energiji vezanja od oko 28 MeV-a.

Proces demontiranja (razgradnje) i uklanjanja nuklearnog postrojenja (elektrane). Uključuje ukljanjanje goriva i kontaminiranog materijala, dekontaminaciju uklonjenih dijelova, te pripremu preostale strukture za dugoročnu sigurnu pohranu ili izolaciju. više informacija dostupno na stranici 'Razgradnja nuklearnih elektrana'

Proces uklanjanja neželjenog onečišćenja s površine objekata ili tla s ciljem smanjenja rizika od izlaganja onečišćenju. Onečišćenje može biti radioaktivne, kemijske ili biološke prirode. Uklanjanje podrazumijeva pranje, upotrebu bioloških ili kemijskim agensa, mehaničko čišćenje ili druge tehnike.

Uređaj ili materijal osjetljiv na radioaktivno zračenje koji može koji može generirati signal koji se zatim može snimiti. Fotografski film je primjer jednostavnog detektora. Također postoje brojači punjeni plinom (Geiger-Müller ili proporcionalni), kristalni scintilatori (natrij jodid) i poluvodički detektori (germanijev ili silicijev). više informacija dostupno na stranici 'Detekcija i zaštita od zračenja'

Izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014, čija se jezgra sastoji od jednog protona i jednog neutrona. Poznat pod nazivom teški vodik, kemijski simbol H² ili D. Prirodni vodik sadrži približno 0,015% deuterijevih atoma. Nuklearna fuzija deuterija potencijalni je izvor velikih količina energije. Najvažniji deuterijev spoj je teška voda D2O, koja se koristi kao moderator neutrona u nuklearnim reaktorima tipa CANDU.

Disperzija radioaktivnosti predstavlja rasap sitnih radioaktivnih čestica u atmosferu, oceane, mora, jezera i rijeke.

Pod pojmom doza podrazumijeva se apsorbirana doza, odnosno energija zračenja apsorbirana u materijalu. SI jedinica je Gy (Gray). Stara jedinica je rad uz vezu 1 Gy = 100 rad. više informacija dostupno na stranici 'Biološki efekti zračenja'

Akronim za Emergency Core Cooling System (Sustav za zaštitno hlađenje reaktorske jezgre). Sustav je projektiran s ciljem odvođenja ostatne topline iz jezgre reaktoru u slučajevima kada je normalni rashladni sistem reaktora u kvaru. Sistem je redundantan i visoko pouzdan tako da je zaštitno hlađenje omogućeno i u slučajevima kada su neki od pod-sistema u kvaru.

Mjera kritičnosti sustava, odnosno indikator da li broj neutrona nastalih u fisijskoj reakciji raste ili pada. Ako je efektivni multiplikacijski faktor (k_eff) manji od 1 sustav je podkritičan, ako je jednak 1 sustav je kritičan, a ako je veći od jedan kažemo da je sustav nadkritičan.

Koncept ekspozicije primjenjuje se samo na elektromagnetsko zračenje (γ zrake i X zrake) i ionizaciju koju stvara u zraku. Od 1968. ekspozicija se definira kao suma svih naboja istog predznaka koju zračenje generira u određenoj masi zraka (ΔQ/Δm). Jedinica ekspozicije je C/kg. Stara jedinica je R (Roentgen) uz vezu 1 R = 2,58•10^-4 C/kg. više informacija dostupno na stranici 'Vrste ionizirajućeg zračenja'

Definira se kao umnožak apsorbirane doze i težinskog faktora (QF) specifičnog za vrstu zračenja. Zakonska jedinica je Sv (Sievert). Stara jedinica je rem uz vezu 1 Sv = 100 rem.više informacija dostupno na stranici 'Biološki efekti zračenja'

Elementarna čestica mase 9,1093897•10^-31 kg, odnosno 0,005486 atomskih jedinica mase (0,511 MeV) i negativnog električnog naboja e koja je sastavnica atoma (elektronskog omotača). Slobodni elektron je stabilan. više informacija dostupno na stranici 'Atomska struktura tvari

Skup istovrsnih atoma u prirodi koji se kemijskim putem ne može rastaviti na jednostavnije čestice. Svi atomi nekog elementa imaju jednak broj protona (isti redni broj Z). više informacija dostupno na stranici 'Periodski sustav elemenata'

Najmanja količina električnog naboja (1,6021•10^-19 Coulomb). Električni naboj pojavljuje se uvijek kao cjelobrojni višekratnik elementarnog naboja. Elektron ima negativni elementarni naboj, a proton ima pozitivni elementarni naboj.

Energija oslobođena pri vezanju nukleona u jezgri. Masa jezgre je manja od zbroja masa pojedinih nukleona koji ju sačinjavaju. Taj defekt mase (Δ) se pri nastanku jezgre oslobađa u formi energije (Einsteinova relacija E = Δc2). više informacija dostupno na stranici 'Nuklearna struktura i modeli jezgre'